Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Mađar telekom priznao umiješanost Ane Đukanović * Blažovim partnerima ugovor od 4,7 miliona * Žalba Žugića pala, Radović nije odavala službene tajne * Kad su građani složni, vlast mora da popusti * Republika Srpska nije Karadžićev projekat * Ako Vašington razmjesti rakete u Evropi, ciljaćemo Ameriku * Svečana ukletva
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-02-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dragan Koprivica, profesor doktor:
– Glavni zadatak Javnog servisa je pranje lika i djela velikog vođe.

Vic Dana :)

Zgodna i lijepa djevojka stoji na prelazu.
Naiđe izrazito ružan i star čovjek u crvenom ferariju i pita je:
- Hoćete li da vas povezem?
Djevojka odgovori:
- Je l’ idete možda na sjever?
- Da - obraduje se starac.
- E, onda mi pozdravite Eskime! - reče djevojka pobjedonosno.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2019-02-14 SLOBODAN DRAŠKOVIĆ, POTPREDSJEDNIK KLUBA GAČANA, PRED DEVETO „GATAČKO SIJELO“ U SUBOTU U BEOGRADU Gačani se okupljaju da bi tradiciju darovali budućnosti
Dan - novi portal
Po deveti put ove subote na „Gatačkom sijelu” u „Sava” centru u Beogradu odjeknuće pjesma, čuće se gusle i zdravice, pripovijesti i sjećanja... U organizaciji Zavičajnog kluba Gačana ,osnovanog 1987. godine u srpskoj prestonici još jednom se susreću Gačani da bi se družili, čuvali običaje, tradiciju i ljubav prema rodnom kraju i prenosili na mlađe zavjete Hercegovine, svoje djedovine. Domaćini, članovi kluba čekaju i goste iz svih krajeva Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.
– Iz Gackog na „Sijelo” stiže načelnik Opštine Milan Radmilović, predstavnici prosvjete, boračke organizacije poslednjeg rata, izvorne pjevačke grupe, KUD „Sava Vladisavić”, gosti iz ostalih zavičajnih klubova Hercegovaca. Dolazi nam i uvaženi akademik Matija Bećković, a ima i najava da će nam dragi gost još jednom biti i Momir Bulatović, kaže u razgovoru za „Dan” potpredsjednik Zavičajnog kluba Gačana u Beogradu Slobodan Drašković.
Da duh Hercegovine bude potpun tu su pjesnici, zdravičari i mladi gatački guslar Srđan Avdalović, koji trenutno studira u Beogradu.
Mnoga su imena potekla s gudura ili iz čuvene Gatačke doline na čijim obroncima se do prije par godina sve bijljelo od ovaca, a danas se na predivnim livadama tu i tamo mogu vidjeti rasna goveda i konji... Kako kaže naš sagovornik, sve bi zamrlo da nije Termoelektrane Gacko koja zapošljava najveći broj žitelja mjesta i okoline, dok su preostali zaokupljeni poljoprivredom i stočarstvom.
– Gačana ima rasutih svuda po svijetu i rijetki su primjeri onih koji se vraćaju u svoj kraj, posebno poslije ovog zadnjeg rata. Sve ih je manje na svojim ognjištima, pripovijeda Drašković, koji je uspješan poslovni čovjek. Rođen je u Beogradu, ali je od kada zna za sebe vezan za rodnu grudu pradjedovsku. Poput mnogih i on je odlazio sa roditeljima kao dijete u rodno selo Slivlja, kod Gacka, gdje bi ostajao i po mjesec – dva.
– Nije tada bilo ni asfalta, ni struje, a selo je vrvjelo od povratnika. Ljeti sa djecom dođe stotinak ljudi na odmor kod svojih. Doputovali bi iz raznih djelova Jugoslavije, a najviše Gačana bilo je u Beogradu, Sarajevu i Mostaru. Ta okupljanja od jutarnjeg odlaska na izvor po vodu, pa fudbala preko dana, sakupljanja leptira, hvatanja štiglića, do večernjeg sjela na nekom gumnu ili u nečijoj kući, pa naša zajednička pjesma, hercegovačka ganga... To je nešto što je urezano u mene i što prenosim na svoje sinove, a ova naša druženja kroz Klub i „Gatačko sijelo” čine da tradicija i običaji nekadašnjeg života u zavičaju nastave svoj život i danas i budu putokaz mladima. Svako od nas na svoj način ima mogućnost da vrati dug precima i rodnoj grudi odakle je potekao, kaže Drašković.
On se prisjetio svega onog što je u njemu i svim Gačanima ostavilo dubok trag. Za sve njih nezaboravne su bile i noći pjevanja uz gusle.
– Ja sam i danas vezan za svoj, odnosno zavičaj mojih predaka i nasleđe koje su nam ostavili – kaže naš sagovornik.
Dio svog društvenog angažmana Drašković je vezao za ono što nosi u sjećanju i genima – za gusle. Naime, sa mjesta predsjednika Saveza guslara Srbije bio je jedan od inicijatora da se pokrene Ministarstvo kulture Srbije i dobili smo treći srpski element, uz kolo i slavu, na Uneskovoj listi.
– Pjevanje uz gusle, dio nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječanstva – ukazuje Drašković koji je i danas predsjednik Društva guslara Stara Hercegovina.
Klub Gačana u Beogradu posebnu pažnju pridaje i izdavaštvu i pomoći piscima da njihova djela ugledaju svjetlo dana. Među njima je bio i novinar RTS Miloš Marković čija knjiga „Hram Sv. Petra Zimonjića u Danićima” je upravo izdata. Kroz razgovor o Gačanima dolazimo i do znamenitih ljudi ovog kraja, a Drašković objašnjava da je Markovićevo djelo posvećeno čuvenom i omiljenom gatačkom proti Zelenoviću. Bio je sveštenik u Bileći, a onda je došao u Beograd i ktitor je Crkve u Kotežu i manastira u Danićima.
– Sveti Petar Zimonjić je sin vojvode Bogdana, jednog od ustanika Nevesinjske puške i jedan je od tri sveca koje ima Hecegovina. Druga dva su Sv. Vasilije Ostroški i Sv. Vukašin Jasenovački. Ustaše su Petra ubile u koncentracionom logoru za Srbe bacivši ga u peć. Bio je mitropolit zahumsko – hercegovački, pa dabrobosanski, koga su u Sarajevu uhapsili i odveli u Jasenovac, objašnjava Slobodan Drašković.
Znameniti Gačani dijele se na slobodare i pametare, priča nam naš sagovornik. Junaci za slobodu su uz vojvodu Bogdana i ustanici Stojan i Petko Kovačević i Petar Tunguz. Iz novijeg vremena dvojica četničkih vojvoda koji su podigli ustanak u Drugom svjetskom ratu, po mišljenju kraljice Marije Karđorđević najljepši kraljev gardista Milorad Popović i sveštenik Radojica Perišić.
Iz poslednjeg rata sagovornik navodi braću Tepavčević – Duška i Miška, koji su poginuli boreći se za Republiku Srpsku.
Kada je riječ o pametarima iz Gacka priča startuje sa grofom Savom Vladisavićem Raguzinskim, osnivačem, modernim rječnikom rečeno, kontraobavještajne službe carske Rusije.
On je, navodi Drašković, odredio i granicu između Rusije i Kine, a istoriju je ispisivao službujući u doba najvećeg cara, ruskog imeratora Petra Velikog.
– Nevjerovatan lik, a skoro ništa Srbi ne znaju o ovom znamenitom grofu. Nezaobilazan je, a potekao je s naših gudura, i možda najpoznatiji srpski germanista, profesor Beogradskog univerziteta Pero Slijepčević. On je vjerovatno najobrazovaniji Gačanin ikada, sa izuzetnim naučnim opusom. I istoričar Đoko Slijepčević ima izuzetna djela, tri toma Istorije SPC, značajna za vrijeme kada svetkujemo osam vjekova samostalnosti naše crkve, kaže Drašković.
Duga je lista znamenitih ljudi poteklih iz Gacka i okoline, ali treba pomenuti i braću iz čuvene kuće Grđić, Vasilja nacionalnog pregalnika i političara, člana „Mlade Bosne” i prvog urednika „Srpske reči” 19015. godine koji je studije završio u Gracu i Beču; Luku, trgovca, etnologa i pisca čuvene knjige „Iz naroda i o narodu”; Šćepana, narodnog poslanika i jednog od pokretača društva Prosveta, koji je Filozofski fakultet završio u Gracu i Vojislava trgovca. U ovim krajevima stasao je i pokojni akademik Nikola Milošević.
I ovi današnji Gačani koji će se okupiti u Beogradu nose svoju priču, uspjeh, ljubav prema zavičaju. Kako reče vladika Grigorije, veliki Hercegovac,jedan od najvećih srpskih pjesnika Jovan Dučić nas je naučio da darujemo... Zato se i Gačani, kao i mnogi drugi zavičajci, plemenaši okupljaju, da bi darovali tradiciju budućnosti.M.Njeguš

Pomoć Gacku i Srbima na KiM
Klub Gačana u Beogradu svoju veličinu pokazuje unutrašnjom empatijom, međusobno se pomažu gdje je potrebno, prikupljaju humanitarni dinar za ugrožene, a „Gatačka sijela“ su bila u tom donatorskom znaku do sada.
- Tesno sarađujemo sa ostalim zavičajnim klubovima, posebno Hercegovaca i prenosimo nasleđe na mlađu generaciju, objašnjava Drašković. Svi oni su tijesno vezani i za opštinu Gacko sa kojom sarađuju, ali i sa Srbima na Kosovu i Metohiji kojima Klub upućuje konvoje humanitarne pomoći.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"